Uznemiravanje i digitalno uznemiravanje među školarcima

Do uznemiravanja među školarcima može doći svakodnevno, kada je dete u interakciji sa drugom decom, na primer u školi, na vanškolskim aktivnostima ili na putu prema školi. Radi se o uzastopnim napadima kao što su ismevanje, vređanje, ponižavanje, guranje, udaranje, izdvajanje, itd. Uznemiravanje je grupna pojava koja može da potraje. Žrtva je usamljena, izolovana i u nemogućnosti da se brani.

Do uznemiravanja među školarcima može doći svakodnevno, kada je dete u interakciji sa drugom decom, na primer u školi, na vanškolskim aktivnostima ili na putu prema školi. Radi se o uzastopnim napadima kao što su ismevanje, vređanje, ponižavanje, guranje, udaranje, izdvajanje, itd. Uznemiravanje je grupna pojava koja može da potraje. Žrtva je usamljena, izolovana i u nemogućnosti da se brani.

Digitalno uznemiravanje

Upotreba digitalnih alata omogućava veće i brže širenje komunikacija, bez prostornog ili vremenskog ograničenja (24/24 sata, 7/7 dana), što pojačava činjenicu uznemiravanja.

Uznemiravanje i digitalno uznemiravanje mogu da imaju teške posledice na fizičko i psihičko zdravlje deteta.

Podržavam svoje dete:

  • Jasno detetu stavljam do znanja da može u svakom trenutku da mi se obrati.
  • Savetujem detetu da odredi koje su odrasle osobe od poverenja, u školi ili u njegovom okruženju, kojima može da se obrati da razgovara u slučaju problema (nastavnica/nastavnik, školska bolničarka/školski bolničar, itd.).
  • Objašnajvam detetu da nije odgovorno za ismevanje kome može da bude izloženo.
  • Ispoljavam detetu svoju podršku. Tu sam da ga podržim ukoliko dobije pretnje da će biti represalija.

Imam razloga da se brinem ako dete:

  • stalno dolazi sa zakašnjenjem u školu; možda tako pokušava da izbegne da se sretne sa drugarima u dvorištu ili u hodnicima škole;
  • više ne želi da učestvuje u školskim i vanškolskim aktivnostima;
  • često izostaje iz škole;
  • u školi postiže slabije rezultate;
  • ima često galvobolje ili ga boli stomak;
  • ne spava dovoljno;
  • ima problema sa ishranom;
  • postaje agresivno;
  • postaje usamljeno i povlači se u sebe;
  • pokazuje da sebe potcenjuje.

Moje dete je meta uznemiravanja – digitalnog uznemiravanja. Šta mogu da preduzmem?

  • Pitam ga da mi opiše situaciju u kojoj se nalazi.
  • Slušam ga ali ga ne osuđujem.
  • Pitam ga za dozvolu da pogledam poruke koje prima, fotografije ili video snimke koji su na internetu i koji se odnose na njega.
  • Obaveštavam njegovu nastavnicu/nastavnika i upravu škole o nastaloj situaciji kako bi što pre preduzeli potrebne mere da to stanje prestane.
  • Imam na umu, obzirom na činjenice, da zakon može da pruži zaštitu detetu.
  • Uz saglasnost deteta, sakupljam i čuvam dokaze (fotografije, video snimke ili snimke ekrana sa porukama).
  • Mogu da stupim u kontakt telefonom sa najbližom policijskom stanicom i da prijavim slučaj.
  • Po savetu policije:
    • Odlazim sa dokazima u policijsku stanicu, sa detetom ili bez njega;
    • Podnosim tužbu;
    • Obaveštavam o čemu se radi i o sadržaju i blokiram račun osobe koja uznemirava.

U cilju da sebi pomognem da pratim dete:

  • Ne gubim iz vida da je dete žrtva. Baciti krivicu na dete neće pomoći da se situacija reši i neće pružiti detetu poverenje da slobodno govori i da pruži što više informacija.
  • Treba mi strpljenja. A mome detetu treba vremena da iskaže ono što mu se dešava.
  • Predlažem detetu psihološku podršku.

Ako je moje dete svedok uznemiravanja – digitalnog uznemiravanja:

  • Objašnjavam detetu da je njegova uloga odlučujuća i da može da pomogne odraslima da utvrde o čemu se radi i da oni preuzmu brigu o tome.
    • Predlažem detetu da govori o tome sa mnom ili da se poveri nekoj odrasloj osobi od poverenja iz škole.
    • Tražim od deteta da se ne podsmeva.
    • Ohrabrujem dete da pruži podršku žrtvi.
    • Ako se dete plaši posledica, represalija, ako pokazuje da nije saglasno po pitanju nastale situacije, savetujem mu da o tome govori sa drugarima i da razmotre da li mogu da preduzmu nešto zajedno.

Šta kaže švajcarski zakon?

Pri podnošenju tužbe, moguće je pozvati se na sledeće članove zakona:

  • Zaštita ličnosti / Protiv nanošenja štete, Čl. 28. st. 1. GZ/Građanskog zakonika
  • Klevetanje, Čl. 173. st. 1. KZ/Krivičnog zakonika
  • Ogovaranje, Čl. 174. st. 1. i 2. KZ/Krivičnog zakonika
  • Uvreda, Čl. 177. st. 1. KZ/Krivičng zakonika
  • Pretnje, Čl. 180. st.1. KZ/Krivičnog zakonika